KROV SRBIJE KOPAONIK
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
"Krov Srbije", Kopaonik, dobio je ime po vekovnoj delatnosti koja se ovde
upražnjavala - kopanju ruda zlata, srebra, olova i cinka. Zato je u lokalnom
žargonu i ostao naziv Kopanik.
Na nadmorskoj visini između 1.700 do 2.000 metara ima 11 vrhova, a padine
većine njih su zimi skijaške staze a leti livade prekrivene borovnicama,
kupinama, malinama, pečurkama i klekom. Najatraktivnije su Suvo Rudište,
Karaman, Greben, Gobelja, Krst, Bećirevac,
Lednica, Markove stene, prevoj Jarak, Srebrnac, Duboka i druge. Najviša kota
Kopaonika (2.017 metara), Pančićev vrh, ime je dobio po Josifu Pančiću,
lekaru po zanimanju, botaničaru po opredelenju, prvom predsedniku Srspke
akademije nauka i umetnosti.
Kopaonik je udaljen od Beograda 275 km
i do njega se može stići na dva načina:
* sa zapadne strane - Ibarskom magistralom vode dva puta za Ravni Kopaonik,
jedan od Biljanovca i Jošaničke Banje uz Jošaničku reku, a drugi od Rudnice
* sa istočne strane - od Kruševca i Toplice preko Brzeća.
Kopaonik je od proleća do zime mesto održavanja
brojnih kongresa, seminara i ekskurzija.
Budući da je klima na ovoj planini lekovita, te je kao takva pogodna ne samo
za sportiste, decu i astmatičare, već i za sve koji vole odmor u zdravoj
prirodi, moguće su i razne šetnje i izleti: do Pančićevog vrha, najviše tačke
Kopaonika, "Markovih stena" i "Nebeskih stolica", arheološkog nalazišta sa
restauriranim ostacima pravoslavne crkve na najvećoj nadmorskoj visini na
Balkanu.
|