Najveći grad Šumadije, Kragujevac, koji se prvi put pod sadašnjim nazivom pominje 1476. godine, nalazi se u središnjem delu Srbije, ušuškan u dolini reke Lepenice, između obronaka Gledićkih planina, Rudnika i Crnog vrha. 120 km je udaljen od Beograda, ako se ide preko Topole, ili 140 km ako se ide autoputem i skrene kod Batočine. Drumskim putem je dobro povezan sa skoro svim mestima u Srbiji, a železnicom i sa Budimpeštom, Solunom i Barom. Prva prestonica moderne Srbije i začetnik njene industrijalizacije (prvo se razvila fabrika oružja a potom otpočinje i proizvodnja automobila i kamiona), Kragujevac je danas četvrti grad po velični u Srbiji, i predstavlja privredni, zdravstveni i kulturno - prosvetni centar Šumadije i Pomoravlja.

Kragujevac, koji je Čeh Konstantin Jireček, pisac "Istorije Srba", 1874. godine opisao rečima: "Beograd je Evropa, ali ako hoćete da vidite pravo srpsko mesto, idite da vidite Kragujevac", grad je bogate istorije. Ime je dobio najverovatnije po ptici 'kraguj' koja je sve do početka 19.veka naseljavala šume u ovim krajevima. Njen lik se danas nalazi i na grbu Grada. Jezgro iz vremena stare prestonice leži uz reku Lepenicu i priča priču o ovom gradu koji je u mnogo čemu prvi.
U okolini Kragujevca nalaze se srednjevekovni manastiri Voljavča, Blagoveštenje, Nikolje, Petkovica, Denkovac, Divostin (veruje se da je pored njega sahranjen jedan svetitelj i da voda koja ovde izvire isceljuje) i drugi, srednjevekovno utvrđenje Srebrnica, arheološka nalazišta, grad Borač i još mnogo toga.
Sliku grada upotpunjava i gradsko sajmište - "Šumadija sajam", čijom se izgradnjom Kragujevac upisao na mapu sajamskih gradova i time stvorene pozicije za razvoj poslovnog, kongresnog i manifestacionog turizma. |
|
|

| PRVI U SRBIJI |
| Osnivanjem prve prestonice moderne srpske države (1818.) u Kragujevcu su nastale: |
| prva sudska ustanova (1820.), prvi srpski nacionalni program (1832. koji je bio osnovica za izradu "Načertanija" Ilije Garašanina ), prvo uspostavljanje diplomatskih odnosa između Srbije i Francuske (1829-34.), prvi trgovinski ugovor u Srbiji (1837.između Srbije i Velike Britanije) |
| prva galerijska i muzejska postavka (1823/24. na kneževom dvoru), kao i prva škola slikanja (1823/24., "malanja" ili "molovanja") |
| prvi profesionalni orkestar - "Knjažesko serbska banda" (1831.), prvo pevačko društvo (1834.), prvi teatar (1835. pod upravom Joakima Vujića), prva škola igranja u Šumadiji (1904. otvorena u dvorani hotela ''Takovo''u Kragujevcu) |
| prve novine (1834. "Novine serbske"), prvi licej (1838. preteča Beogradskog univerziteta) |
| prvi bilijar (1822. na kneževom dvoru ), prva lutrija (1833.) i prvi fudbalski klub u Srbiji (1903. FK"Šumadija") |
| prva časovničarska radnja (1835.), prvi izliveni topovi (1853.), prva električna centrala (1884.) |
| prvi javni slatkovodni Akvarijum u Srbiji (1999.), za sada i jedini |
| I još mnogo toga ... |
|
|